17 November, 2013

No Pity Here

Bitchy je napisala odličan post danas. Njenim sitnim primjerom sažela je sve što ne valja u našem društvu. Sve to odmahivanje i "Dešava se, Svi smo mi ljudi, Šta sad, Aj nemoj pretjerivat.."

 photo tumblr_mwcprdGqg71s266veo1_500_zps5c4c2914.gif
We are all small under the stars, but some people really are smaller.

Neki dan čitam na Osijek-portalu vijest o dva lika koji su dobili 18 godina kazne za pokušaj švercanja kokaina i komentare ispod. Između onih "zaslužili su" našlo se i onih "kako bi ste se vi osjećali da je to vaš sin/brat/štagod". U tome i jest problem - nije bitno čiji si i tko si, kriv si i bok, služi kaznu. Kod nas je narod toliko navikao na veze i vezice, na to da se treba sažaliti nad svakim kriminalcem/ubojicom/manijakom jer - kako bi ste se vi osjećali da je vaš. Silovateljima i manijacima se ni inicijali ne spominju u vijestima dok se žrtve slika i razvlači na sve strane po novinama, da se ne bi manijaci loše osjećali.

S jedne strane svi su spremni bacati kamenje kada se političar izvuče nekažnjeno ali kad je to njihov sin/rođo onda bi se mi ostali trebali sažaliti i pustiti ga na slobodu. Da, šokantno je nama hrvatima da je netko dobio kaznu od 18 godina kada se kod nas za ubojstvo ne dobije ni 18 mjeseci ako imaš vezu. Da šokantno je što "Hrvatska nije ništa poduzela da ih izvuče" iz tog i tog zatvora. Jer kako "naše" nisu išli spasiti. To što su dilali drogu je sporedna stvar. "Mladi su". A kada je s mladošću političarev sin izbjegao služenja zatvorske kazne za ubojstvo onda su kukali. Kako možete od drugih išta očekivati ako sami od sebe i od svojih ne krenete?

Za kazneno djelo ne bi trebalo biti opravdanja. Ne bi trebalo biti "mladi su", "kako će njegovi majka i otac", "kako će oni tamo".. O tome se razmišlja prije. O tome razmišljamo svi mi u biti. Jer bi najlakše bilo baciti mozak na pašu i ići švercati drogu ili pljačkati banke pa potom pronalaziti razna opravdanja.

Kao mala čitala sam minijaturnu slikovnicu Ujku Palčića gdje je između ostalog bila strofa o tome kako je miš uhvaćen u krađi žita i govori:

"Znate brate, ja pogriješih,
znate brate, rodilo je,
ja slučajno eto zgriješih
jer pomislih da je moje!"

Naša država je zapela u ovome stihu. Svi su slučajno, svima se omaklo. Zato sva kaznena djela i prolaze tako - pec pec po prstima i obećaj da nećeš više. A tebi žao, ne zato što si učinio, već zato jer su te uhvatili. I dok god nam mentalitet bude takav da "zoveš rođu da ti sredi" dotle ne možemo očekivati da ćemo ikud dalje nego samo i dalje prema dolje.

4 comments:

  1. Priznaj da si i blog preko veze otvorila :D
    ma fuj sve skupa... a što se tiče silovatelja, odavno sam prestala čitat komentare na takve članke, jer sam jednom vidjela da više od pola komentara sere po ženi, a silovatelj je po njima neki normalan lik...

    ReplyDelete
    Replies
    1. Ma uvijek je svima žrtva kriva bez obzira kakav slučaj bio i bilo to muško ili žensko, svi bi bolje/drugačije nešto napravili.. Ma idiotizam.

      Delete
  2. Uf mogla bi napisat cijele traktate na ovu temu, nesto slicno sam komentirala i bitchy, da svakome se moze dogodit nesto, al moras onda snosit posljedice kad ti se nesto dogodi, a ne a kako bi bilo da se tebi dogodi kako bi se osjecao, kao da je to neka isprika sto si se doveo u takvu situaciju. ono pobio je deset ljudi i sad mora dozivotno u zatvor, al zamisli kako bi se ti osjecao da moras bit dozivotno u zatvoru, pa znam kako bi se osjecala zato necu napravit nesto sto bi moglo polucit takve poslijedice. people :shakesfist:

    ReplyDelete